Duhovni i molitveni život Školskih sestara franjevaka u početku se temeljio na tri sastavnice:

• Crkvene odredbe i propisi općevažeći za sve ženske redovničke ustanove;
• Pravilo III. samostanskog reda i Statuti iz Graza;
• Molitvena praksa koju stvaraju prvi naraštaji sestara i koja se prenosi iz kuće matice u novoosnovane podružnice.

Crkveni dokumenti važni suza duhovni i molitveni život, posebice sakramentalni i liturgijski. Čitani su zajednički za stolom i po više puta. Statuti iz Graza dali su usmjerenje molitvenom životu Školskih sestara. Propisuju molitvu Marijinog oficija koliko god je moguće zajednički. Naglašavaju zajedničku molitvu kao napredak u krepostima i plodonosnom djelovanju. Potiču i na privatnu pobožnost krunice i Križnoga puta.

Razmatranje ima važno i istaknuto mjesto u molitvenom ritmu dana. Jednako značenje za duhovni život ima i šutnja neophodna za pravu pobožnost i očuvanje ljubavi među sestrama. Statuti imaju također propis o godišnjim duhovnim vježbama u trajanju od osam dana. Prve naše Konstitucije preuzele su sadržaj Statuta iz Graza. S vremenom su se ustalile i brojne druge pobožnosti i molitvene vježbe, zajedničke i privatne. Propisana je mjesečna duhovna obnova, uvedena Jutarnja i Večernja (molitva časova), pobožnost klanjanja pred Presvetim u određene dane.

Osim ovih pobožnosti bilo je i drugih vezanih za pojedina vremena crkvene godine (trodnevnice, devetnice, litanije…). S vremenom se broj usmenih izvanliturgijskih molitava prekomjerno umnožio. Nakon II. svjetskog rata sveden je na manji broj. Zadržane su one molitve koje imaju najdulju tradiciju u Družbi. Razne pobožnosti održavane su do našega vremena i njihov odjek nalazimo i u našim najnovijim obnovljenim Konstitucijama i molitvenicima.

Danas je kao i uvijek okosnica molitvenog dana: Euharistija – Časoslov – Razmatranje – Šutnja.