S. M. Ferdinanda Ruža Bandur

S. M. Ferdinanda Ruža Bandur

10. prosinca 2024.

Rođena: 11. srpnja 1890., Proboj/Vitina
Novicijat: 15. kolovoza 1912., Maribor
Prvi zavjeti: 15. kolovoza 1913., Maribor
Vječni zavjeti: 15. kolovoza 1919., Mostar
Preminula: 10. prosinca 1973., Bijelo Polje

S. Ferdinanda Ruža rođena je u Proboju, župa Vitina u obitelji Jure i Matije, rođ. Bebek. U samostan je došla mlada, 25. kolovoza 1906. Nakon dužeg perioda kandidature, dio koje je provela u Mostaru (dvije godine), a potom u Mariboru, od 1908., stupila je u postulaturu te novicijat na blagdan Velike Gospe 1912. Što se tiče mjesta i vremena polaganja vječnih zavjeta, dostupni izvori se ne slažu. U provincijalnoj kartoteci naveden je 16. kolovoza 1919. kao datum polaganja zavjeta i to u Mariboru. Drugi izvor iz Maribora smješta polaganje vječnih zavjeta u godinu 1916., ali bez navođenja mjesta. Smatram da je to bilo ipak u Mostaru, gore naznačenog datuma. Tomu u prilog govori pismena molba predstojnice Sirotišta sv. Franje, s. Paskalije Neuwirth, Biskupskom ordinarijatu u Mostaru kojom „umoljava gornji naslov dozvolu polagati sv. zavjete na 15. kolovoza t.g. U tu svrhu umoljava potpisata da se ovlasti jedan duhovni organ za gornju stvar“. Slijedi popis sestara koje bi imale polagati zavjete i za koji period. Na prvom mjestu je ime s. Ferdinande koja treba polagati vječne zavjete, a onda slijede imena drugih sestara za polaganje zavjeta na jednu, odnosno tri godine. [1]

Nakon položenih prvih zavjeta s. Ferdinanda se vratila u Hercegovinu i djelovala je u Bijelom Polju kroz godine Prvog svjetskog rata i poslije, do 1925. Poslušnost ju je nakon toga odvela u Nevesinje, od 1925. do 1934. U ovom periodu jednu godinu (1929.-1930.) bila je u Velikom Bečkereku, predstojnica u tamošnjoj zajednici. Od 1934. do 1949. živjela je i radila u provincijalnoj kući u Mostaru. Krhka zdravlja, pomagala je u kućanskim poslovima koliko je mogla, a niz godina vršila je i službu vratarice. S. Ferdinanda mnogo je putovala sakupljajući milodare za Sirotište. Zajedno s drugim sestrama koje su obavljale istu zadaću, s. Ferdinanda je obišla uzduž i poprijeko tadašnju državu, staru Jugoslaviju, a mnoge krajeve su prošle i pješačeći.

Ostatak života, od 1949. do smrti, provest će u Bijelom Polju.[2]

Cijeli život s. Ferdinande mogao bi se sažeti u riječi: život skriven u Bogu. Život u sjeni ljudskih priznanja, ali bogat darovima koji dolaze od Boga i kojih postanemo svjesni kada nas napuste osobe tim darovima obdarene. Između ostalog, pomagala je s. Krispini spravljati lijekove kao njezina jedina pomoćnica. Bila je vješta i u izradi čipaka za albe i rokete s liturgijskim motivima.

Zadnju godinu i pol života s. Ferdinanda provela je na bolesničkoj postelji, gotovo nepomična. Strpljiva i gotovo bezglasna, prešla je u bolji život 10. prosinca 1973. Ostavila nam je primjer molitve, ustrajne žrtve i franjevačke malenosti.[3]


[1] Usp. ABOM, 744/1919., pismo s. Paskalije Neuwirth od 30. lipnja 1919.
[2] Usp. Personalstand, god. 1914.-1919.; APMo, SP, 6/54 i 35/54; ŠemKon, god. 1931.-1940; Raspored sestara, god. 1954.-1973.
[3] L. RUPČIĆ, Malo sjećanje ..., ZP, br. 4(1973.), str. 16; Nekrologij provincije.

(S. Natalija Palac, U Knjigu života upisane, Mostar, 2013., str. 110-111.)

Pregledaj cjeli kalendar

https://ssf-mostar.com/